Kako je nastao mobitel ?

 

Mobiteli u današnje vrijeme igraju veliku društvenu, poslovnu i ekonomsku ulogu u našim životima. Priznali mi to sami sebi i drugima ili ne, bez mobitela većina ne može i to je činjenica. Naravno, postoje i ekstremni slučajevi ljudi koji su toliko naviknuti na mobitele, da je to preraslo u opsesiju i bolest, ali to nije naša današnja tema. Svakako da mobiteli imaju neke negativne strane, ali da nema onih pozitivnih vjerojatno ne bi bilo korišteni danas koliko jesu.

Poređenja radi u posljednjih 25 godina broj korisnika mobitela je porastao za deset puta. Tada je mobitel imalo i koristilo nešto više od 300.000 ljudi. Danas ta brojka prelazi 3 milijarde, što znači da skoro svaki drugi čovjek na našoj planeti ima mobilni telefon. No, danas ćemo se vratiti još dalje u prošlost i saznati što je prethodilo ovolikoj poplavi mobilnih uređaja kakvu imamo danas.

 

Vraćamo se toliko daleko u prošlost, da tada nešto kao mobitel nije moglo biti ni zamišljeno, a kamo li ostvareno. Vraćamo se u doba pisama i goluba pismonoša. Tada su ti golubovi bili dresirani da pismo od točke A odnesu do točke B i obrnuto. Za tadašnje vrijeme to je bio veliki pronalazak i otkriće, pa su tako nešto mogli imati samo oni bogatiji, zapamtite ovo. Kako je vrijeme prolazilo to je postalo rasprostranjeno i više nije bilo potrebe da se lično nose pisma.

Međutim, tada se neko sjetio da možda kuriri ljudi i nisu toliko loše rješenje, pa su se počele otvarati pošte. Pošte su imale brojne prednosti jer su bile pouzdanije i sigurnije, a pismo su mogli odnijeti na više lokacija. Ipak, isto kao s golubovima isprva ovo nije bilo dostupno za sve, no samo za one nešto debljeg novčanika, zapamtite i to.

Kako je vrijeme prolazilo i znanost napredovala, otkrivale su se mnoge, ali nedjelotvorne, metode prijenosa informacija. Tako se, prije nekoliko stotina godina počelo pričati o uređaju koji bi omogućavao korisniku da preko njega govori i njegov govor bi prenosio na daljinu. Ljudima tada nije bilo ni na kraj pameti da je tako nešto uopće izvedivo, pa su mnogi znanstvenike koji su radili na ovome smatrali neuračunljivima, u najmanju ruku.

Tko je točno otkrio telefon nikada neće biti poznato, ali i ne treba biti, jer je on djelo i rad mnogih znanstvenika i civilizacija širom svijeta. Međutim, jedna inačica telefona, predstavljena godinama kasnije imenom i prezimenom ima svog predstavnika. Naravno, riječ je o mobilnim telefonima.

Mobitel je prvi put predstavljen 03.4.1973 godine od strane Martina Coopera. Ovaj mobitel je bio težak 1 kilogram, ali je kao takav vid bežične komunikacije predstavio početak nove revolucije. No sjetimo se priče o dostupnosti novih tehnologija širokoj narodnoj masi. Tako i s mobitelom potrebno je bilo vrijeme da se proširi i na ostatak populacije, a danas smo došli do te mjere da skoro svaki drugi stanovnik ima mobitel.

 

Sada se naravno pitate, što je bila sljedeća nova tehnologija. Odgovor je, naravno, internet. Pojavio se par decenija kasnije i kao takav predstavio još jednu revoluciju u komunikacijskim tehnologijama. I opet nije na početku bio dostupan svima, a danas se već govori o satelitima koji će kroz narednu deceniju omogućiti besplatan internet za ČITAV SVIJET.

Kada podvučemo crtu možemo zaključiti samo jedno – golubovima pismonošama je trebalo nekoliko stotina godina da se prošire kao vid komunikacije, poštama nešto manje od dvije stotine godina, telefonima nešto manje stotinu godina, mobitelima nešto manje od pedeset godina, dok je internetu trebalo manje od dvadeset pet godina da postane novi svjetski fenomen. Logično je zapitati se što poslije interneta? Koja je to tehnologija koja će nas onda preplaviti, ako je suditi po dosadašnjim brojkama, u roku od manje od petnaest godina?  To ipak ostaje da se vidi, a ako ste zainteresirani za tehnologiju mnogo uzbuđenja nas još očekuje u narednim godinama, ako ćemo suditi po svemu što znamo.