Sakrivene zanimljivosti otoka Visa

Za svoj odmor, moderan turist traži više od sunca i mora, kojega imamo napretek. Traže se zabavni sadržaji, poput raznih adrenalinskih aktivnosti na vodi. Uslužni, poput masaže na plaži ili vježbi uz animatore. Također, današnji turist voli više istraživati unutrašnjost otoka ili kombinirati more i planine. Vis je, svojom dugom izolacijom od pristupa stranih gostiju, zadržao svoj pitom i nedirnut izgled mediteranskog otoka, bez mnogo hotela i apartmanskih naselja. No, onaj tko dođe na Vis, neće naći ništa od gore navedenih sadržaja i biti će prepušten istraživanju otoka u vlastitom aranžmanu ili ponekim organiziranim turama.

Grad Vis ili antička Issa, prvo je urbano središte u Hrvatskoj, pa se na otoku mogu naći brojni ostaci iz antičkog doba. Arheološki muzej u gradu Visu jedno je od mjesta koje svjedoče o davnim vremenima postanka i razvoja otoka. Zbirka helenističkih izložaka, najveća je u Hrvatskoj. Najzanimljiviji eksponat je kopija brončane glave božice Artemide. Utvrda u kojoj se muzej nalazi naziva se Gospina batarija, sagrađena od strane Austrije početkom 19. st., a kasnije zaposjednuta od strane Italije. Imala je bateriju od osam topova na visokom nasipu. U podnožju nasipa nalazila su se skladišta i tamnice. Danas je utvrda kulturno središte Visa i domaćin je brojnim kulturnim događanjima u gradu. Ono u čemu je ovaj otok poseban, jest njegova nedavna prošlost kao jugoslavenske vojne baze. Zbog svog položaja daleko od kopna, bio je idealan za skrivanje i vojne operacije. Dvadesetak kilometara tunela unutar otoka i mnogo prostorija tvore savršenu mrežu koja je služila čuvanju Tita i drugih jugoslavenskih generala. Ispod zemlje nalazila se i bolnica, te spremišta hrane i ljekova.

U slučaju nuklearnog rata, viška unutrašnjost bila je spremna. Rashladni sistem u tunelima je besprijekoran, a temperatura zraka je jednaka zimi i ljeti. Brojna protuprovalna vrata i danas su u izvrsnoj funkciji. Ploveći oko otoka, visoko na stijenama uočljivi su otvori za topove, a u skrivenim uvalama potkopi za skrivanje brodova i podmornica. Najimpresivniji se nalazi u uvali Smokova, a dug je 300 metara.

U zaseoku Borovik, ispod najvišeg vrha Huma, nalaze se dvije prirodne pećine koje su davnih dana poslužile kao skrovište Maršalu Titu. Organizator i vođa SFRJ ovdje je boravio tokom ljeta 1944. godine i tada je Vis bio sjedište najviših vojnih oragana nove Jugoslavije.

Na zidovima pećine uklesane su riječi istaknutog pjesnika Vladimira Nazora. Od '40. – ih do kraja '80. – ih godina na Visu je bilo više vojnika nego stanovnika i domaći su bili zadovoljni u tom okruženju.

Osjećali su se sigurno, a sve što su proizveli prodavali su vojnicima. Neki od jugoslavenskih oficira na otoku su se oženili i ostali. Nakon mirnog odlaska jugoslavenske vojske sa otoka, 1992. godine, tuneli su potpali pod vlasništvo Hrvatske vojske i otvoreni su za posjetitelje. Iako, organizirane turističke ture nisu zakonom definirane. Samostalan obilazak se ne preporuča, što zbog teškog snalaženja u tunelima, što zbog zaostalih mina iz vremena Jugoslavije. Okončanjem rata na ovim prostorima u drugoj polovici 1990. – ih godina, Vis bilježi rast dolaska domaćih i stranih gostiju, a u zadnjih desetak godina postao je obavezna stanica za nautičare i mlađe putnike iz cijelog svijeta koji traže novo i nepoznato. Još jedna znamenitost kojom se otok Vis može podičiti je kriket klub. Zapisi govore da se još 1809. godine ovdje igrao kriket, a klub je osnovao Sir William Host, koji je Vis koristio kao uporište za zarobljavanje francuskog brodova po Jadranu. Proslavio se dobivši posljednju bitku jedrenjaka u povijesti, onu protiv impozantnije Napoleonove flote. Brojne znamenitosti vezane uz vojnu povijest otoka, mamac su ponajviše domaćim gostima, koji sve više dolaze istraživati ovaj udaljeni otok. No, sve je više novih ugostiteljskih objekata u starim utvrdama i dvorištima zaštićenim kamenim zidovima, koji nude morske i otočke specijalitete, te poznato vino, višku Vugavu.