Oblaci

Oblak – čudna bijela kontura na nebu koja nam često donosi kišu ili snijeg ili nam ublažava sunčeve zrake.
Oblaci su velika inspiracija za mnoge priče i legende. Neki čak i vjeruju da se bog krije i posmatra nas iza oblaka. Također, neke legende govore o tome da se Kupidon skriva iza oblaka i tako sa svojom strijelom pogodi zaljubljenog momka i curu i tako i veže za cijeli njihov zivot.
Međutim, šta su oblaci?


Oblaci mogu biti vodeni kristali, kapljice vode ili čestice leda (ili sve skupa) koje se nalaze u atmosferi i nama ostavljaju divan pogled koji nas smiruje i budi nam maštu.
Kako nastaju oblaci?
Oblaci nastaju kada se jedan ili vise toplih zrakova koji su puni vlage podižu u vis i na velikim visinama se hlade.
Kada se previše snizi temparatura tad topli zrak ne može vise da drzi vlagu koja je u obliku vodene pare i tako je pretvara u malene kapljice vode ili komadiće leda koji tako stvaraju oblake koje vidimo. Oblaci se stvaraju na različitim visinama i temparaturama i upravozbog toga su drugačiji i stalno mijenjaju svoj prvobitni oblik. Od temparature i visine zavisi od kojh će čestica biti sastavljeni oblaci. Oblaci se nalaze u stanju neprekidnog stvaranja i raznih promjena, kako u obliku tako I u veličini.


Na kojoj visini nastaju oblaci?
Gotovo svi oblaci nastaju u prvih 10 km atmosfere, jer se količina vodene pare smanjuje s visinom pa tako skoro i da nema materijala za formiranje pravog oblaka.
Neke posebne vrste oblaka se nalaze na mnogo velikim visinama u stratosferi, gdje nastaju npr. od veoma visoko izbacene prašine velikih vulkanskih čestica.
Koje su to vrste oblaka?
Postoji mnogo veličina i vrsti oblaka, ipak postoji nekoliko glavnih vrsta oko kojih se slažu strucnjaci da su vrste oblaka.
Rodovi oblaka:
Cirrus - Razdvojeni oblici koji podsijećaju na trake ili biceve.
Cirrocumulus - Više manjih oblaka koji manje više izgledaju kao da su raspoređeni po nekom redu.
Cirrostratus - Oblak koji podsijeca na veo.
Altocumulus flocus - Podsijeća na neki pokrivač ili sloj koji je sastavljen od jednog ili više dijelova.
Altostratus - Oblačni pokrivac ili sloj koji može imati vise izgleda, sunce kroz njega veoma često izgleda kao da sija kroz staklo.
Nimbostratus - Nekad je čak toliko debeo oblak da se kroz njega ne može vidjeti sunce.
Stratocumulus - Tanak oblak koji veoma često sadrži svijetlije i tamnije dijelove.
Stratus - Ovaj oblak je veoma ujednačene baze.
Cumulus - Razdvojeni, gusti oblaci koji u većini slučajeva imaju jasno izražene konture.
Cumulonimbus - Veoma gust i moćan oblak.
Vrste oblaka:
Najčesce vrste oblaka su:
Long Cirrus fibratus, Uncinus, Spissatus, Castellanus, Floccus, Stratiformis, Nebulosus, Lenticularis, Cumulus fractus, Humilis, Mediocris, Congestus, Calvus, Capillatus,...
Podvrste:
Intortus, Vertebratus, Undulatus, Radiatus, Duplicatus, Translucidus, Perlucidus, Opacus,...
Također imamo I razne pojave koje su vezane za oblake, a one su
sedefasti oblaci - dugine boje,
noktilucentni oblaci - svjetleći noćni oblaci,
oblaci – vrpce – uski I veoma tanki oblaci koji nastaju kao posljedica zaleđivanja vodene pare iz ispušnih plinova zrakoplova,
pruge –kada kiša ne uspije doći do tla nego odmah ispari,
halo - prsten oko Sunca ili Mjeseca.

Oblaci su neiscrpna tema za mnoge fotografije, ukoliko želite ukrasiti zaslon svog računala sa fotografijama oblaka potražite ih na nature-wallpapers.biz/tag/Sky