Što je to advent ?

 

Advent ili došašće je nešto što sa sobom nosi kraj godine, kalendarske to jeste crkvene. Ovakav se prakticira u zapadnom Kršćanstvu, dok je u istočnom on pomjeren za dvije sedmice, kako se ta dva kalendara i razlikuju za dvije sedmice. Advent ukupno traje četiri sedmice i tijekom tih sedmica u crkvi prevladava ljubičasta boja. Čitaju se posebni crkveni tekstovi, većinom iz Biblije, posebno namijenjeni za ovaj dio godine. Advent sa sobom nosi mnoge običaje, pa ćemo mi danas pričati o nekim najzanimljivijim!

Adventski vijenac – vijenac još od antičkih vremena predstavlja pobjedu. Iako mi pobjedu odmah povezujemo s nečim ovozemaljskim, s nekom posebnom bitkom ili što već, adventski vijenac sa sobom nosi jedan poseban događaj, jedan poseban simbol. Naime, ovaj vijenac predstavlja simbol pobjede Isusa Krista. Ta pobjeda se ogleda u njegovom Uskrsnuću. Vijenac je naravno u kružnom obliku tako da predstavlja nešto što vječno ide u krug, a pravi se od zimzelenih grančica koje se tako i pletu da nemaju ni početka ni kraja. Razne grančice imaju i raznu simboliku pa tako neke sa sobom nose bol i patnju, a druge snagu i moć koje adventski vijenac ima. Na vijenac se obično stavlja i svijeća koja predstavlja drugi dio adventskog vijenca. O svijeći ćemo dalje posebno govoriti.

Adventska svijeća – pali se od prvog do zadnjeg dana adventa, a sa sobom naravno, nosi veliku simboliku, kao i svi ostali običaji adventa. Iako nije direktno povezana s crkvom, svijeća je nezaobilazan dio svakog adventa. Kažemo da nije direktno povezana s crkvom, jer je više običaj za koji se vjeruje da potiče iz Njemačke. Svijeća se pali u glavnom prije porodične večere, a sa sobom nosi simboliku prolaza vremena i kao nekakav sat govori nam koliko je ostalo do najradosnijeg Kršćanskog praznika. Svijeća se obično ukrašava grančicama, ali i raznim drugim ukrasima.

Sveti Nikola – Možda i najzastupljeniji, najpoznatiji i kod mališana najiščekivaniji praznik je Sveti Nikola. Sveti Nikola je bio biskup koji je darivao siromašne, pa se tako njegov lik i djelo danas može vidjeti širom istočnog i zapadnog crkvenog svijeta. Djeca večer prije Svetog Nikole ostave čizmu na prozor, a roditelji im sutradan ostave poklone. U različitim dijelovima svijeta postoje i različiti običaji i tradicije, koji ponekada imaju za cilj i zastrašivanja djece kako bi bili poslušniji i bolji. Ono što se definitivno mora spomenuti je Djed Mraz, koji je nastao tijekom komunističkih godina. Djed Mraz je trebao biti zamjena za Svetog Nikolu, jer isto kao on donosi poklone, međutim nema nikakve veze s crkvom. Kako komunisti nisu htjeli da crkva bude zastupljena u vrijeme praznika ovo su vidjeli kao sjajno rješenje.

 

Ostali adventski običaji – vijenac i svijeća su osnovne stvari vezane uz advent, ali i pored toga običaja imamo mnogo. Badnjak i božićno drvce su također neizostavni tijekom adventa. U starija vremena kada nije bilo struje, najveći izvor svjetla je bila vatra. Vatra se danas stvara paljenjem badnjaka, kao simbol nade i vjere. U nekim krajevima postoje i običaji kuhanja žitarica u vodi, kao i stavljanje raznih alata i oruđa na trpezu.