Zašto kitimo božićno drvce ?

 

Novogodišnji praznici nam uveliko kucaju na vrata, zima je u punom ruhu i zimska atmosfera je u punom sjaju. Jelka to jeste božićno drvce je nešto bez čega je Božić jednostavno nemoguć. Kako za one najmlađe, tako i za one najstarije, to je nešto što jednostavno svi volimo i pripremati, ali i uživati u prelijepim bojama i oblicima koji se na božićnom drvcetu nalaze.

 

No, jeste li se ikada zapitali zašto uopće i postoji taj običaj unošenja jelke, to jeste zašto uopće kitimo božićno drvce. Da bismo odgovorili na to pitanje, prvo moramo da se vratimo nekoliko hiljada godina u prošlost. Prije pojave i rasprostranjivanja Kršćanstva, postojale su mnoge vjere, od kojih su većina bile paganske, a za takve se i danas smatraju. Paganstvo je sa sobom nosilo razne običaje i vjerovanje, a mnogi od tih običaja je na jedan interesantan način našlo put i u ostale vjere, pa tako i Kršćansku.

Naime, ljudi su dugo vremena bili mnogobošci, vjerovali u razne stvari i pojave, pa se zadatak da se takva društva uvedu u Kršćanstvo činio kao gotovo nemoguć. Zato su se pronalazili kompromisi i rješenja kako bi prelazak u ovu vjeru bio nešto prihvatljiviji.

Pagani su za vrijeme zimskog perioda ukrašavali sva zimzelena drveća, pa se vjeruje da su prelaskom u Kršćanstvo sa sobom donijeli ovaj običaj. Iako se ne zna odakle točno ovaj običaj potiče brojni narodi, gradovi i regije svojataju ovaj sada po čitavoj planeti rasprostranjen običaj.

Kod nas se ovakvo nešto prakticira posljednjih nekoliko stoljeća. Iako se točni podaci ne znaju, ali se zna da je običaj došao sa zapada što je na prvu ruku malo čudno, kada znamo da sam običaj definitivno potiče s istoka. Objašnjenje je jednostavno – evanđelisti koji su propovijedali Kršćanstvo su sa sobom ove običaje donijeli na područje današnje Njemačke, pa su odatle ostali narodi prenosili običaj po ostatku starog kontinenta.

Sada kada znamo zašto ga kitimo evo još nekih zanimljivosti, ali i savjeta. Zvijezda na vrhu božićnog drvceta je ipak direktno povezana s Kršćanstvom. Ova zvijezda je simbol rođenja Isusa Krista. Danas se širom svijeta božićna drvca ukrašavaju na razne načine, ali i u razna doba godine. Iako je običaj da se drvce stavlja sredinom dvanaestog mjeseca i ostaje dvadesetak dana,  zbog pretjerane komercijalizacije širom svijeta to nekada nije tako.

Kako bi na silu probudili „zimsku idilu“ i „prazničko (potrošačko) raspoloženje“ mnoge trgovine širom svijeta božićna drvca stavljaju već početkom desetog mjeseca. Ovo naravno nema nikakve veze ni s paganskim običajima ni s Kršćanstvom, već jednostavno sa sveopćom komercijalizacijom, kako poklona tako i samih praznika.

 

U Americi i zapadnim zemljama, se obično ispod božićnog drvceta ostavljaju pokloni. Pokloni se ostavljaju dan prije samog Božića, a na Božićno jutro svi članovi porodice ustaju i razmjenjuju i razgledaju poklone koje su dobili. Najmlađe uvjeravaju da im poklone ostavlja Djed Mraz koji se kroz dimnjak spušta s vrećom poklona. Zato se njemu večer prije obavezno mora pripremiti šalica mlijeka i posuda s keksima kako bi ostao neumoljiv na dugom putovanju širom svijeta!