Zašto slavimo Halloween noć vještica ?

 

Halloween, praznik kod nas poznatiji kao noć vještica, se slavi 31.10, večer uoči Svih svetih. Iako ih 

dijeli nekoliko sati razlike noć vještica i Svi sveti su u direktnom sukobu, budući da je noć vještica čisto 

paganski običaj, nesvojstven za katoličku crkvu, dok su Svi sveti praznik katoličke crkve. 

Halloween seže daleko u ljudsku historiju, budući da potiče još od Keltskog naroda. Danas ovaj 

praznik slave gotovo svi anglosaski narodi, a budući da pojedinci iz ostalih zemalja ovaj običaj

  smatraju za veoma interesantan i zabavan, Halloween nalazi put i u ostale zemlje svijeta. 

 Koncept noći vještica je poprilično jasan. Ljudi se maskiraju u mitološka stvorenja vampire, vještice, a 

u posljednje vrijeme prisutne su i maske superheroja, likova iz crtanih filmova, kao i razne druge 

varijacije. Kuće se ukrašavaju rezbarenim i osvijetljenim bundevama, lažnom paučinom i raznim 

drugim „strašnim dekoracijama“. Gledaju se horor filmovi i postavljaju tematski parkovi, a sve ovo u 

cilju zastrašivanja ljudi. Kelti su vjerovali da na ovaj način zastrašuju smrt koja dolazi dan kasnije, na 

dan Svih svetih. 

Već smo rekli da se praznik slavi u anglosaksonskim zemljama, a počeo se širiti i na ostale zemlje 

svijeta. Za ovaj fenomen možda je i najzaslužniji poznati i nagrađivani filmski redatelj John Carpenter. 

On je u drugoj polovini prethodnog stoljeća snimio film pod nazivom „Halloween“. Film spada u horor

 filmove, pa je samim tim jako teško postići uspjeh, kako je ovo i sada industrija s najviše kontroverzi. 

Tako je bilo i u vrijeme snimanja filma. Međutim film se ispostavio kao veliki uspjeh budući da se 

poslije tog snimljenog filma nenormalno povećava broj ljudi koji praznuju noć vještica. 

Broj ljudi koji slave noć vještica je i dalje u rastu, a djeca idu od kuće do kuće i govore trick or treat, 

što bi u prijevodu značilo nestašluk ili poslastica. Seljani su u vrijeme Kelta na ovaj način pokušavali 

zastrašiti duhove onih koji su umrli u prethodnoj godini, a pokušavaju se vratiti u svijet živih. 

Djeca tako idu od kuće do kuće i sakupljaju slatkiše i zabavljaju se, baš kao što su Kelti u pradavna vremena. 

Iako je Halloween paganskog porijekla, i iako smo rekli da nema veze s katoličkom crkvom, mora se 

naglasiti da je ovaj praznik dobio ime po Svim svetima, to jeste All Hallows Eve. Kršćani su na ovaj 

načini htjeli iskorijeniti onaj „misteriozni“ aspekt Noći vještica. Ipak, onaj strašni dio noći vještica i 

dalje ostaje kao temelj dobroj zabavi krajem mjeseca oktobra. 

Širom svijeta ovaj praznik poprima razne lokalne običaje. Irska, kolijevka Noći vještica, ovaj praznik 

dočekuje s velikim oduševljenjem. Proslava, vatrometi, kolači, anomalije, samo su dio sjajne 

atmosfere koja okružuje Irsku zadnjih dana oktobra. Jedna od najupečatljivijih Europskih zemalja, bar 

što se ovog praznika tiče, jeste Rumunija. Kako je to zemlja poznata po grofu Drakuli, turistički vodiči 

ovaj praznik su vidjeli kao sjajnu priliku za prikazivanje ove prepoznatljivosti Rumunije. Tijekom 

svakog Halloweena tu se organizira pohod na vampire, a organizira se i posebna tura pohoda na grofa 

Drakulu.