Rapska fjera

.

Krajem mjeseca srpnja, na blagdane Svetog Jakova (25.07), Svete Ane (26.07.) i Svetog Kristofora (27.07.), Rab se vraća u srednji vijek.Svečanosti u gradu Rabu održavaju se u čast kralju Ludoviku Velikom, koji je oslobodio Rab od Mlečana.Originalni naziv grada je Felix, što znači sretan, i Rab to doista pokazuje na razne načine.

Tih ljetnih dana, grad Rab pretvara se u srednjevjekovnu pozornicu, na kojoj sudjeluju domačini i gosti.I svake godine sve više stanovnika se odluči na sudjelovanje u ovoj nesvakidašnjoj manifestaciji na smaragdnom otoku.

Ulice su pune trubača i raspjevanih povorki, svako dvorište održava vlastitu predstavu predstavljajući neki stari zanat.Siromaška odjeća i isto takva scenografija dočaravaju neka davna vremena i način kako se tada živjelo.Majstori i obrtnici kuju novčiće, izrađuju pjate, kamenice, bačve, postole. Prikazuje se način obrade (češljanja) vune.

Izrađuje se nakit od gline sa urezanom glagoljicom. Nekome ime, nekome poruka.Ispod peke se peče kruh, poslužuje se sa domačim pršutom i sirom, uz domaće otočko vino.Ispod Pjacete oživljeno je staro ribarsko selo. Tu se priprema tek ulovljena riba.

Domaći gosti i turisti sve više svoj odmor na Rabu prilagođavaju upravo vremenu kada se odvija Fjera, jer mogu uživati u povratku u prošlost, finim jelima pripremljenima na stari način, a tada mogu odabrati i originalni suvenir.

Za kraj Fjere na Trg Svetog Kristofora stižu samostreličari, koji se nadmeću u strijeljanju.Kada su održane prve viteške igre, pobjednik je za nagradu dobivao kuću ili zlatnike, sa kojima je mogao živjeti cijelu godinu.Danas, tko pogodi «u sridu», na dar dobiva medaljon od grada i salve oduševljenih turista.

Rapska fjera je događaj koji se treba doživjeti. Također pokazuje i veliko zajedništvo stanovnika grada i otoka, koji svaki na svoj način doprinose veličini i značaju manifestacije